Plitvička jezera nalaze se danas na jednoj od najvažnijih cestovnih prometnica Hrvatske. U tom Vražjem vrtu, priroda je čovjeku podarila jedan sasvim drugi vrt: vrt čudesnih fenomena krške hidrografije. Vrtlar - krš - stvorio je u Hrvatskoj mnogo toga lijepoga i zanimljivoga, ali - kažu - ovdje mu je to posebno dobro uspjelo. Tek 1949. god. Plitvička jezera dobila su trajan status nacionalnog parka. 1979. god. - UNESCO je Plitvička jezera uvrstio u Listu svjetske prirodne baštine.
Visoka šuma mjestimično poprima prašumske oblike, a tom prirodnom bogatstvu
odgovara i šarolikost biljnog i životinjskog svijeta. Uz mnogobrojne vrste ptica
i sitne divljači, u parku
ima srna, medvjeda, vukova, divljih svinja i divljih
mačaka, a u vodam pastrva.
Ukupna površina svih jezera iznosi približno
2 km2. Oko tri četvrtine navedene površine otpada na dva najveća jezera: Kozjak - 81,5 ha i Prošće - 68 ha. Ovdje su i najveće dubine: u Kozjaku 46 m, a u Prošću 37 m. Jezera su međusobno povezana mnogim većim i manjim slapovima. Glavnu količinu vode jezerima donose Crna i Bijela rijeka. U Kozjak utječe Rječica, a odvirak iz jezera je rijeka Korana. |
|
